Intervju s Danijelom Poropat za web portal Šibenik IN

Čak sedamdesetak članova oko 30 šibenskih udruga u kulturi i umjetničkih organizacija, djelatnika ustanova u kulturi čiji je osnivač Grad Šibenik te djelatnika Grada Šibenika sudjelovalo je na trodnevnoj edukaciji o sudioničkom upravljanju u sklopu projekta “KREativna Šibenska Mreža Integriranog kulturnog Razvoja”. Edukaciju u Gradskoj Vijećnici, od 13. do 15. ožujka, organizirali su JU Tvrđava kulture Šibenik, Grad Šibenik te udruge ŠUM, Feniks te Mladi u EU.

Edukaciju su provele stručnjakinje iz Društvenog centra Rojc iz Pule, primjera dobre prakse sudioničkog upravljanja, Mirjana Radulović, profesorica psihologije i suradnica na projektima Saveza Udruga Rojc, Dušica Radojčić, politologinja, predsjednica Zelene Istre i predsjednica Koordinacije Društvenog centra Rojc te Danijela Poropat, magistra ekonomije, menadžerica u Savezu udruga Rojca i direktorica Stanice Rojc s kojom smo i razgovarali nakon trodnevne edukacije. Za početak pitali smo je da nam pojasni termin sudioničkog upravljanja u kulturi.

- To je sudjelovanje građana u donošenju odluka. Projekti, kao što je KREŠIMIR u okviru poziva „Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi“ financirani su iz Europskog socijalnog fonda i kao glavnu temu imaju razvoj civilno-javnog partnerstva. Konkretno, to znači da dionici u kulturi, udruge i ustanove, zajedno sa gradom sudjeluju u kreiranju kulturnih politika. To je prvi nivo, korak dalje je su-upravljanje, što znači da građani i svi dionici koji su uključeni u provođenje politika i sudjeluju u samom provođenju. Oni postaju aktivni građani koji doprinose - kazala nam je.

Održana edukacija o sudioničkom upravljanju imala je za cilj povezivanjem dionika u kulture na horizontalnom nivou u cilju jačanja zajednice.

- Da bi bilo koji oblik demokracije funkcionirao potrebno je imati jake temelje na kojima će se graditi, upravo zato je iznimno važno izgrađivati odnose na kojima zajednica počiva. Svaka sredina je specifična. Naše okolnosti u Društvenom centru Rojc bile su različite od vaših. Kod nas su se stvari pokrenule odozdo. Kod vas inicijativa dolazi odozgo. Tijekom ova tri dana,  moj osjećaj je da imate potencijal za promjene i da možete ostvariti uspjeh kao što smo uspjeli i mi u Rojcu.  Projekt KREŠIMIR nudi tu mogućnosti da se povežete i zajedno kreirate povoljnije uvjete za kulturni razvoj grada Šibenika.  Pokrenuta je inicijativa, postavljeni su ciljevi, uključeni su svi dionici. Dobili su poticaj i 'know how', a kako će se dalje stvari razvijati, najviše ovisi o šibenskom civilnom sektoru u kulturi, odnosno samim udrugama. Tu mislim na njihovu povezanost i istrajnost.  Valja biti spreman da će biti problema i izazova s kojima  ćete se suočavati. Ništa se ne događa preko noći, ali mali koraci su važni. Rojc se isto tako nije dogodio preko noći, ta priča traje 20 godina. Kada imate zajednički cilj koji vas povezuje i nadilazi partikularne interese, to vam daje snagu i pomaže da lakše prebrodite prepreke - pojašnjava Poropat.

Pula je danas nezamisliva bez Društvenog centra Rojc. U najvećoj zgradi u gradu koja se prostire na impresivnih 16.739 kvadrata svoje prostore imaju čak 108 udruga koje se bave sa 9 različitih djelatnosti. Zgrada je u povijesti imala vojnu namjenu, a u nju prve udruge ulaze 1997. godine da bi grad Pula formalizirao postojeću suradnju dvije godine kasnije kada se potpisuju prvi ugovori o najmu. Potreba da se ovim prostorom smisleno upravlja okupila je udruge u Savez Udruga Rojc, mrežu Udruga koja okuplja, predstavlja i zastupa zajedničke interese Udruga, potiče međusobnu suradnju i angažirano djeluje u zajednici.

Članovi i zaposlenici šibenskih udruga u kulturi mislili su da će samo odslušati predavanja no stručnjakinje iz Rojca su imale drugi plan. Podijelile su ih u grupe po šest do osam članova i trebali su kroz razgovor doći do zajedničkih pitanja na koja žele dobiti odgovore.

- Započeli smo s World caffe-om, metodom koja se primjenjuje u radu s velikim grupama osoba, kako bi nam se sudionici otvorili i omogućili nam da prikupimo informacije o situaciji u Šibeniku. Dušica Radojčić, koja je predsjednica Koordinacije zgrade Društvenog centra Rojc, dala je teoretsku podlogu sudioničkog upravljanja i predstavila je naš primjer razvoja u Rojcu. Mirjana Radulović predstavila je naš radio zajednice “Radio Rojc“ kao uspješan primjer kako se, uz gotovo nikakvu financijsku podršku, može napraviti vrlo uspješna stvar s ljudima koji su motivirani. Sljedeća dva dana, s obzirom na to da se kroz projekt KREŠIMIR pokušava mobilizirati što više ljudi u kreiranje kulturne strategije Šibenika, nastojali smo motivirati sudionike edukacije tako da svatko da svoj doprinos. Vi u projektu KREŠIMIR radite intervjue i fokus grupe kojima želite doći do konkretnih ciljeva i plana djelovanja, a ja sam radila metodu s kojom sam htjela čuti ideje i prepoznati potencijale i razviti odnose. Treći dan smo imali teoretski dio o inovativnim znanjima i praksama upravljanja organizacijama u kolaborativnim prostorima ili centrima - prepričala nam je sadržaj edukacije.

Ljudi su danas u lošoj poziciji, frustrirani su, nemaju energije da nešto pokrenu i ovisni su o tome da im netko pomaže. Stoga smo im tijekom edukacije predstavili i 'Asset based community development' metodu s kojom bi mogli izaći iz te 'kulture ovisnosti'.

- To je novi pristup usmjeren na snage, na ono što imamo i možemo. Polazi se od ideje da možemo ostvariti ono što trebamo kad počnemo koristiti ono što imamo. Ne živimo u društvu obilja, uvijek fali financijskih sredstava. Ako nemamo novca, imamo jedni druge - kaže nam stručnjakinja iz Rojca.

Uspješnosti edukacije doprinijelo je što je Rojc, kao primjer dobre prakse u Puli, gradu slične veličine kao što je Šibenik, pa su sudionici vidjeli da je moguće nešto napraviti i u 'manjim' gradovima.

- Još jedan dobar primjer je Pogon u Zagrebu. Uspjeli su zahvaljujući dugogodišnjem nastojanju stručnjaka i građanskom aktivizmu stvoriti preduvjete za razvoj sudioničkog upravljanja. To je model sudioničkog upravljanja ili hibridna ustanova u partnerstvu civilnih udruga Grada Zagreba koji osigurava institucionalnu sigurnost, a udruge omogućavaju dinamičnost aktivnosti. U statutu piše da upravitelj Pogona uvijek mora biti iz civilnog sektora - tako je zaštićena misija, da se zadovolje potrebe i da se proces odvija u službi građana, a ne politike.

U planu projekta Krešimir je i studijsko putovanje u Pogon pa će se i od tamo povući primjeri dobre prakse primjenjivi na Šibenik. Postoji u Hrvatskoj i platforma društvenih i kulturnih centara koji zajedno rade na promociji sudioničkog upravljanja i na njegovom razvoju. Jedni drugima su podrška, a sugovornica nam kaže kako Društvenog centra Rojc u ovom obliku ne bi bilo da se nisu povezali s tim centrima.

Savez udruga Rojca je nastao iz potrebe jer centar ima jako puno autonomnih korisnika i našli su se u situaciji da je svatko radio iza zatvorenih vrata, nije postojao prostor komunikacije, zajednički prostor gdje bi se mogli susretati i dogovarati.

- Povezalo nas je i to što smo se osjetili ugroženima. Pojavili su se planovi oko zgrade, počeli su se pojavljivati privatni investitori s poduzetničkim idejama, od našeg platoa su htjeli napraviti parking s naplatom. Uočili smo te prijetnje koje su bile okidač koji je pokrenuo proces osnivanja Saveza udruga - kaže dodavši da sami ne možemo puno učiniti, ali zajedno itekako možemo.

Savez radi na umrežavanju i povezivanju unutar centra, zastupa zajedničke interese i upravlja javnim prostorom u zgradi. Koordinacija je model sudioničkog upravljanja kojeg imaju.

- Tri predstavnika grada i tri predstavnika Saveza čine Koordinaciju koja je savjetodavno tijelo, bavi se samo zgradom, ne strateškim razvojem centra. Time što smo se uključili u upravljanje dobili smo jako puno samom racionalizacijom upravljanja prostorom - pojašnjava te dodaje da se kroz ovaj model ostvarila bolja komunikacija, transparentnost i znatne uštede racionalizacijom i otklanjanjem nepravilnosti u trošenju proračuna. 

U Šibeniku djeluju 84 udruge u kulturi, a na ovoj edukaciji sudjelovalo ih je preko 30, zajednički su došli do zaključaka kako imaju iste probleme: financije i prostor za rad.

- Udruge bi trebale obratiti pažnju na ono što ih veže, neki zajednički temelj, puno više nego na ono što ih razdvaja. Bitno je osigurati prostor u kojem bi mogli nastaviti komunicirati i surađivati. Dodatno tijekom ova tri dana pokazalo se da postoji potreba za većom raznolikosti kulturne ponude Šibenika kao i da je većini udruga potrebna podrška i znanje kako da ostvare ono što bi htjeli. Nije svima kristalno jasno koji je to cilj, ali razvija se u hodu kroz suradnju s drugim ljudima. Dobivate inspiraciju i vidite koje su mogućnosti - poručuje Danijela Poropat.

Podsjetimo, projekt KREativna Šibenska Mreža Integriranog kulturnog Razvoja – KREŠIMIR započeo je 29. listopada 2018. godine i predviđeno trajanje projekta je 12 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 737.252,18  kuna, od čega je EU sufinanciranje u iznosu od 626.664,35 kuna. Glavni cilj projekta je jačanje suradnje, umrežavanja javnog i civilnog kulturnog sektora te razvoj ljudskih kapaciteta lokalnih dionika u kulturi za sudioničko upravljanje. U projektu sudjeluju JU Tvrđava kulture Šibenik, u partnerstvu s Gradom Šibenikom te udrugama Šibenska udruga mladih - ŠUM, Mladi u EU i Feniks.

Organizacija edukacije je sufinancirana u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014. -2020.” Iz Europskog socijalnog fonda”.

 

---

  Objavljeno: 26.03.2019 14:20h